Toni Batel: „Sačuvajmo Vlagu U Tlu Uz Agrosolarne Projekte. Poljoprivreda Troši 44% Ukupne Potrošnje Vode U Europi.”

U intervjuu za Financije.hr, Toni Batel, agronom i direktor sektora agrosolarnih projekata i inovacija u poljoprivredi u Lumos Energyju, otvoreno je razgovarao s novinarkom iz Financije.hr o prednostima, izazovima i budućnosti agrosolarnih rješenja u Hrvatskoj.

Agrosolarni sustavi i povećana produktivnost

Objasnio je da poljoprivreda i solarna energija mogu koegzistirati. Iako se neki boje da će solarni paneli zauzeti previše obradivog zemljišta, istaknuo je da pravilno postavljeni paneli zapravo podržavaju poljoprivrednu proizvodnju i povećavaju učinkovitost po kvadratnom metru. Solarne elektrane su saveznici poljoprivrednika iz više razloga. Također je naglasio kako agrosolarni sustavi mogu, primjerice, povećati poljoprivrednu produktivnost na određenom zemljištu i do 20%. Objasnio je da se agrosolarne elektrane postavljaju između ili iznad usjeva, na staklenicima i sl., bez narušavanja staništa životinja i biljaka. Naveo je primjer nižeg sadržaja šećera u usjevima zaštićenim solarnim panelima u Francuskoj, što je dovelo do izbjegavanja prekomjernog alkohola tijekom fermentacije. Agrosolari mogu pružiti zaštitu usjevima i poboljšati uvjete rasta, smanjujući stres od intenzivne sunčeve svjetlosti i nepovoljnih vremenskih uvjeta. Paneli izoliraju usjeve tijekom nižih temperatura i štite ih tijekom toplinskih valova. Suše tijekom ljetnih mjeseci najveći su pojedinačni uzrok štete u hrvatskoj poljoprivredi; od 2013. do 2016. godine prouzročile su ukupne gubitke od 400 milijuna eura. Više vlage u tlu znači manju potrebu za navodnjavanjem, jer paneli također smanjuju isparavanje iz tla.

Ekološke i ekonomske prednosti agrosolara

Osim proizvodnje obnovljive energije, kada su pravilno planirani, agrosolari pružaju mnoge prednosti, poput zaštite usjeva od nepovoljnih klimatskih utjecaja poput prekomjerne insolacije, tuče i drugih vremenskih uvjeta. Oni također smanjuju emisije u oba sektora koja najviše doprinose klimatskim promjenama emisijama CO2: poljoprivredi i energetici.

Prednosti agrosolara za poljoprivrednike su višestruke: proizvodnja električne energije za vlastite potrebe, fizička zaštita usjeva od vremenskih uvjeta, smanjenje troškova energije i dodatni prihod od prodaje viška proizvedene energije. Nadalje, kombinirana upotreba zemljišta omogućuje uzgoj jednogodišnje i višegodišnje hrane, vlakana ili posebnih usjeva ispod i oko solarne infrastrukture, solarnu ispašu i stvaranje ili obnovu staništa.

Zakonski uvjeti za postavljanje agrosolara u Hrvatskoj na poljoprivredno zemljište pod trajnim usjevima

Zatim je objasnio kako je Republika Hrvatska je prepoznala vrijednosti agrosolarnih elektran, te je od 2023. godine i zakonski omogućila njihovo postavljanje na sve poljoprivredne površine pod trajnim nasadima koje su upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD). Moguće ih je tako postavljati i na površine uz postojeći prostor obuhvata gospodarstva, gdje se postavljanjem agrosolara postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, kao i na ribnjake i druga riblja uzgajališta na kopnu. Kako bi se očuvala poljoprivredna proizvodnja, uz postavljanje agrosolara obavezno je zadržati poljoprivrednu namjenu zemljišta.

S obzirom na važnost zaštite okoliša, agrosolare nije moguće graditi unutar nacionalnih parkova i parkova prirode.

Da bi se očuvala poljoprivredna proizvodnja, prilikom postavljanja agrosolara mora se održavati poljoprivredna namjena zemljišta.

Mogući položaj u odnosu na nasade i vrste panela

Također je objasnio da je postavljanje agrosolara moguće iznad nasada, obično 1,8 metara ili više (uglavnom za bobice, grožđe, niže voćke i osjetljivije povrće), ili između nasada (za trave, žitarice i tvrđe povrće).

Potvrdio je da se agrosolarni paneli često koriste u poluprozirnom obliku i s antirefleksnim premazima. Agrosolarni paneli se također rotiraju kako bi omogućili da više svjetlosti dođe do nasada u oblačnim danima.

Solarna ispaša i ostale aktivnosti u agrosolarnim projektima

Istaknuo je da su moguće različite aktivnosti u agrosolarnim projektima - poput uzgoja jednogodišnjih i višegodišnjih prehrambenih, vlaknastih ili specijalnih usjeva ispod i oko solarnih infrastruktura, zatim takozvana “solarna ispaša”, odnosno ispaša i upravljanje životinjama ispod, oko i neposredno uz solarnu infrastrukturu (najpogodnije su ovce). Tu su i instalacije koje su dizajnirane da stvaraju ili obnavljaju stanište, poboljšavaju tlo i pružaju druge ekosustavne usluge, te paneli koji se postavljaju iznad ili se integriraju s infrastrukturom plastenika kako bi pružili djelomičnu sjenu i modulaciju svjetla. No, te četiri aktivnosti ne isključuju jedna drugu. Na određenom mjestu istodobno se može odvijati više različitih aktivnosti, pa i na istom području u različitim dijelovima godine.

Na primjer, u svijetu postaje sve češće da poljoprivrednici koriste ovce za upravljanje vegetacijom na velikim solarnim lokacijama kao dodatni izvor prihoda. U 2021. godini Hrvatska je imala 654.000 ovaca. Iste godine Hrvatska je imala 1.669 hektara bobičastog voća. Valjalo bi, kaže Batel, ubrzati korištenje svih tih resursa koji su nam dostupni.

Važnost agronomskog znanja u agrosolarnim projektima

Zatim je objasnio mjere potrebne za ugradnju agrosolarne elektrane, kao što su: analiza kvalitete tla, niz drugih parametara koji se odnose na postojeću poljoprivrednu proizvodnju, količinu sunčeve svjetlosti, kao i razmatranje nepoljoprivrednog dijela projekta te projektiranje fotonaponskih ćelija i konstrukcija. Cilj je izračunati optimalni model integracije jednog u drugo. Prilikom planiranja agrosolarnih elektrana potrebno je provesti odgovarajuće studije u područjima pedologije, agroekologije, agronomije, tehnologije, sociologije i ekonomije.

"Iako solarna energija može donijeti ogromne koristi, važno je implementirati sustave koji su pažljivo dizajnirani i uravnoteženi", naglasio je. Također je istaknuo da Lumos Energy pruža potpunu potporu, od tehničke pomoći do privlačenja kapitala, omogućujući poljoprivrednicima da se pouzdano odluče za instaliranje solarnih sustava.

Batel također naglašava da je važno ne samo implementirati solarnu energiju već i pratiti rezultate kroz preciznu analizu podataka. "U tvrtki Lumos Energy koristimo sofisticirane alate za analizu podataka o proizvodnji energije i uvjeta rasta usjeva, omogućavajući poljoprivrednicima optimalno upravljanje resursima", napominje Batel. Ovi sustavi omogućuju praćenje performansi panela, kao i vlažnosti tla, temperature i drugih ključnih parametara koji izravno utječu na poljoprivrednu proizvodnju.

Procijenjena investicija po hektaru zemljišta

Zaključio je da, općenito govoreći, za dobro izvedeni projekt, agrosolarna elektrana koja je profitabilna, sigurna i održiva zahtijeva oko tri hektara poljoprivrednog zemljišta po jednom megavatu (MW) instalirane snage. Trošak same solarne elektrane, bez strukturnih i podkonstrukcijskih elemenata, kreće se od 1.000 do 1.300 eura po kW instalirane snage. Jedan MW iznosi 1.000 kW, što znači da košta između 1.000.000 i 1.300.000 eura.

Što se tiče cijena zemljišta, izjavio je da se poljoprivredno zemljište može jeftinije iznajmiti samo u Slovačkoj, dok je najskuplji zakup poljoprivrednog zemljišta u Nizozemskoj, u prosjeku 836 eura po hektaru godišnje. S prosječnom cijenom od 74 eura za godišnji zakup jednog hektara čistog poljoprivrednog zemljišta, isključujući zgrade i plantaže, Hrvatska se nalazi na dnu Europske unije, pokazuju podaci Eurostata za 2021. godinu.

Usjevi najprikladniji za agrosolarne projekte

Spomenuo je da su za ekološki uzgoj usjeva visine do 1,2 metra izuzetno pogodni soja, grašak, siderati, grah, a ove su se kulture također pokazale vrlo pogodnim za agrosolarne primjene na globalnoj razini. S obzirom na to da Hrvatska proizvodi 9,2% ukupne europske proizvodnje soje i da potražnja za ekološkim proizvodima raste u svijetu, logika promicanja sinergije ekološke poljoprivrede i agrosolarnih elektrana u Hrvatskoj je evidentna. U 2021. godini u Hrvatskoj je zasađeno 1.037 hektara graha i graška.

Napomenuo je i kako Hrvatska tek treba započeti vlastite projekte kako bi prikupila podatke.

Negdje nam, kaže,studije i nisu potrebne. Primjerice, agronomima je poznato kako malina i kupina najbolje uspijevaju u uvjetima djelomičnog zasjenjenja. U prirodi postoje i brojni primjeri vegetacije u “katovima” gdje se za svjetlost i ostale biotičke čimbenike različite biljke međusobno natječu, ali sve one ipak uspješno rastu.

Primjer Nizozemske i drugih razvijenih zemalja

Također je komentirao kako je šteta što Hrvatska toliko zaostaje za razvijenijim zemljama. U Nizozemskoj svaka treća kuća ima krovnu solarnu elektranu, a Nizozemci već dugo koriste prednosti agrosolarnih rješenja. Na primjer, u Sjevernom Brabantu, samo je jedan poljoprivrednik, Maarten van Hoof, instalirao 24.206 ploča koje štite njegove maline od lošeg vremena, istovremeno proizvodeći električnu energiju za čak 2810 kućanstava. Iz ove i drugih studija slučaja neosporno je da maline puno bolje uspijevaju pod poluprozirnim pločama.

Na kraju je izjavio: "Ipak, i dalje primjećujem u Hrvatskoj puno nepotrebnog kočenja razvoja, ni u čemu utemeljene skepse i straha. Pomalo me to podsjeća na vremena kad je Edison Teslinom izmjeničnom strujom usmrtio slonicu Topsy, kako bi dokazao da je njegova struja — sigurnija."

Za cijeli intervju posjetite stranicu: https://financije.hr/agrosolari-u-hrvatskoj-44-tisuce-hektara-pogodnog-tla-za-razvoj-novog-oblika-solarnih-elektrana/